Oglas

Prema Europskoj komisiji

U ovoj su europskoj zemlji nekretnine najprecjenjenije

author
N1 Info
16. lis. 2025. 07:54
Portugal
Unsplash/Ilustracija

Novo izvješće Europske komisije, objavljeno u utorak, pokazuje da su cijene nekretnina u Portugalu među najvišima u Europi. Glavni razlozi su turizam i kriza u građevinskom sektoru.

Oglas

Cijene stanova u Europskoj uniji značajno su porasle u posljednjih deset godina, a Portugal je među državama gdje su nekretnine najviše precijenjene.

U izvješću Europske komisije "Stanovanje u Europskoj uniji: tržišna kretanja, uzroci i politike" navodi se da su od 2014. do 2024. godine cijene stanova u EU-u u prosjeku porasle za 50%. No, u državama poput Mađarske, Litve, Češke, Portugala, Estonije, Bugarske i Poljske rast je premašio 200%.

Uzroci trenutačnog stanja na tržištu stanovanja uključuju više kamatne stope, povećanu potražnju bogatijih obitelji i investitora, rast kratkoročnog najma te nedostatak novih građevinskih projekata.

Prema izvješću, cijene su u nekim zemljama znatno odmaknule od svoje stvarne vrijednosti, a upravo je u Portugalu ta razlika najizraženija.

Procjenjuje se da su nekretnine u Portugalu precijenjene za oko 35%, što je jedina zemlja u kojoj se taj postotak dodatno povećao do 2024. godine, piše Euronews.

Turizam i kratkoročni najam

Glavni razlozi rasta cijena u Portugalu su turizam i kratkoročni najam.

"Porast broja kratkoročnih najmova u turističkim područjima usko je povezan s rastom cijena stanova i najamnina“, navode istraživači.

Platforme poput Airbnb-a značajno su promijenile tržište, jer su smanjile ponudu dugoročnog najma.

Dokazi pokazuju da su rast turizma i popularnost platformi za dijeljenje smještaja doveli do povećanja cijena najma i stanova, osobito u starim gradskim jezgrama.

Prema izvješću, Portugal je zemlja u kojoj turizam ima najveći utjecaj na cijene nekretnina u cijeloj Europskoj uniji, a slični problemi prisutni su i u Španjolskoj, posebno u Barceloni.

Portugal
Unsplash/Ilustracija

Uloga institucionalnih ulagača

Portugal ima jedan od najnižih udjela javnog stanovanja u Europi – tek oko 2% ukupnog fonda čine nekretnine u državnom ili lokalnom vlasništvu, pokazuje istraživanje Lisabonskog sveučilišnog instituta (ISCTE).

Dio stanova u većim gradovima u vlasništvu je privatnih kompanija, a dug period niskih kamatnih stopa potaknuo je povećanu potražnju institucionalnih ulagača poput osiguravajućih društava i mirovinskih fondova.

Oni su, navodi se, imali ključnu ulogu u rastu cijena stanova posljednjih deset godina.

Problem predstavlja i spor proces izdavanja građevinskih dozvola, koji koči izgradnju novih stanova. U Portugalu, Hrvatskoj, Španjolskoj i Grčkoj broj izdanih dozvola dosegnuo je povijesno niske razine.

U većini država EU-a propisani su rokovi za izdavanje dozvola — od tri tjedna u Litvi do čak 31 tjedan u Portugalu.

Kompleksna dokumentacija i birokratske prepreke dodatno usporavaju postupak, a pojednostavljenje procedura moglo bi znatno povećati učinkovitost.

Prazni stanovi

Velik broj praznih nekretnina dodatno smanjuje ponudu stanova.

Oko jedne od šest nekretnina u Europi procjenjuje se da je prazna, a Portugal je ponovno među državama s najvećim udjelom, uz Bugarsku, Rumunjsku, Maltu, Cipar i Mađarsku.

Stambena kriza u Portugalu

Tema stanovanja postala je jedno od središnjih političkih pitanja u Portugalu.
Građani sve češće prosvjeduju zbog visokih najamnina i nedostatka pristupačnih stanova.

Vlada predlaže porezne poticaje za graditelje — PDV će se smanjiti na 6% za izgradnju do 648.000 eura, a ista stopa vrijedit će i za najmove do 2.300 eura.

Ograničenje od 2.300 eura odnosi se na područja s većim pritiskom, poput Lisabona, Porta i drugih većih gradova.

Većina mjera ovisi o odobrenju parlamenta, no najavljene su i reforme u sektoru najma.

Europska komisija još je u lipnju upozorila da Portugal nije dovoljno učinkovit u rješavanju stambene krize te je preporučila uvođenje kontrole najamnina i ograničenja određenih vrsta kratkoročnog najma, piše Euronews.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama